Pozovite nas: +381 34 302 701 | E-mail: info@visitsumadija-pomoravlje.rs

MultiPurpose

Prirodnjački centar Srbije Svilajnac


Svilajnac

Prirodnjački centar Srbije Svilajnac predstavlja spoj nauke, obrazovanja, zabave i turizma na jednom mestu, na vrlo specifičan način. Takav koncept čini ga jedinstvenim u ovom delu Evrope. Otvoren je 29. juna 2015. godine svečanim programom kome je prisustvovalo nekoliko hiljada posetilaca.

Prirodnjački centar Svilajnac izgrađen je na najfrekventnijem turističkom pravcu u Srbiji - na samo 7 km od auto-puta (E75), a pored regionalnog puta Markovac-Svilajnac-Despotovac. Udaljenost od Beograda je 110 km; od Kragujevca 45 km; Niša 132 km.

Atraktivnost Prirodnjačkog centra Srbije ogleda se u jedinstvu velikog izložbenog (muzejskog) prostora i zabavnog dino - parka na otvorenom. Muzejski deo Prirodnjačkog centra Srbije čini 8 tematskih izložbi, koje se nalaze u samom objektu, dok se jedna izložba nalazi u parku, u unutrašnjosti modela vulkana.

Geološki vremeplov

Izložba "Geološki vremeplov" jedna je od najatraktivnijih izložbi i predstavlja nastanak planete Zemlje i njen razvoj kroz epohe sve do postanka čoveka. Posetioci doživljavaju svojevrsno putovanje u prošlost kroz prikaze geološke istorije Zemlje od Velikog praska do pojave savremenog čoveka. To je prikaz evolucije planete Zemlje kroz ilustrativne primere geoloških era i perioda kao i ključnih događaja u evoluciji živog sveta.

Svet stena i minerala

Izložba "Svet minerala i stena" predstavlja minerale i stene od koih je izgrađena naša planeta. Pored minerala i stena koji su karakteristični za Srbiju postavka sadrži i primerke veoma retkih minerala što je čini ekskluzivnom. Jedan od najatraktivnijih eksponata je mineral Jadarit koji je za sada pronađen jedino na teritoriji naše zemlje, a koji po svom hemijskom sastavu odgovara čuvenom Kriptonitu iz Supermenovih stripova. Minerali i stene su neraskidivi deo čovekove svakodnevice i okruženja u kojem živi i radi.

Svet dinosaurusa

Izložba "Svet dinosaurusa" smeštena je u centralnom delu zgrade. Paleonotološku postavku čini sedam skeleta različitih vrsta dinosaurusa koji na jedinstven način dočaravaju period mezozoika. Sve skeletne replike rađene su po uzoru na originalne fosile. Utemeljena na naučnim činjenicama ova izložba posetioce na najbolji i najatraktivniji način upoznaje sa osnovama paleontologije. Svi skeleti su identični originalima, autentični i naučno utemeljene građe, izrađeni u holandskom gradu Lajdenu, u radionici koja se nalazi pri Univerzitetu u istoimenom gradu. Segment ove izložbe čini i postavka originalnih fosila dinosurusa iz američke države Vajoming kao i paleontološke opreme koja se koristi prilikom njihovih iskopavanja.

Nebesko kamenje

Izložba "Nebesko kamenje" je postavka o meteoritima, koja se sastoji od tri replike značajnijih meteorita koji su pali na teritoriju sadašnje Srbije, a to su sokobanjski, jelički i dimitrovgradski meteorit, koji je i najveći pronađeni meteorit u Srbiji, dugo poznat kao “dimitrovgradsko gvožđe”. Posetioci mogu da saznaju kada su ovi meteoriti otkriveni, koliko su teški i kakva im je struktura.

Biodiverzitet Srbije

Izložba "Biodiverzitet Srbije" predstavlja bogatstvo flore i faune naše zemlje. Sve vrste su originalne i napravljene specijalnim preparatorskim metodama. Smeštene su u karakteristične situacije, prikazane kroz sva četiri godišnja doba i kroz različite delove dana. Ova izložba na autentičan način prikazuje prirodna bogatstva Srbije. Opstanak čoveka neposredno je uslovljen očuvanjem prirodnih resursa Planete, čija je osnova ukupna biološka raznovrsnost (biodiverzitet) njenog živog sveta. Srbija predstavlja jedan od šest centara biodiverziteta u Evropi. Srbiju karakteriše visok stepen genetskog, specijskog i ekosistemskog diverziteta. Na teritoriji Srbije izdvojeno je 62 značajna područja za biljke, 42 značajna područja za ptice i 40 odabranih područja za dnevne leptire.

Svedoci ledenog doba


"Svedoci ledenog doba" je gostujuća izložba Prirodnjačkog muzeja u Beogradu koja na autentičan način prikazuje impozantne primerke megafaune koji su tokom poslednjeg Ledenog doba (pre oko 16 miliona godina) živeli na prostorima današnje Srbije i koji su sa tih prostora nestali pre oko 10.000 godina. 

Kao posebnu atrakciju ove izložbe izdvajamo repliku mamuta "Kike" u prirodnoj veličini, koja je otkrivena 1996. godine u glinokopu fabrike "Toza Marković" u Kikindi. "Kika" će posetiocima biti predstavljena u "ležećem" položaju tj. u autentičnom položaju kako je i pronađena u glinokopu na dubini od 21 metra. Na ovaj način posetioci će moći da vide i dožive kako izgleda potraga i iskopavanje ovih džinovskih sisara i da u najboljem svetlu sagledaju grandioznost ovog jedinstvenog eksponata.


Geodiverzitet Srbije

Izložba "Geodiverzitet Srbije" je smeštena na spratu Prirodnjačkog centra u Svilajncu. Posetioci mogu da saznaju kako bi izgledalo kada bi neko presekao tlo naše zemlje u pomenutom pravcu. Na tom preseku se jasno vide geološke formacije koje izgrađuju našu zemlju, kao i prostor iščezlog okeana Tetisa, koji je nestao "sudaranjem" afričke i evropske tetktonske ploče baš na prostoru Srbije. Geološki profil Srbije upotpunjen je primercima originalnih stena koje su karakteristične za naše prostore i koje su označene na samom profilu.


Životinje Afrike

Izložba „Životinje Afrike“ na zanimljiv način prikazuje afričke životinje koje su preparirane posebnim metodama. Posetioci će imati jedinstvenu priliku da saznaju nešto više o izgledu životinja Afrike, o njihovom načinu ishrane, razmnožavanja i načinu lova. Pored žirafe visine preko 5 metara ili slona težine preko 5 tona, posetioci će videti i raličite vrste antilopa, goveda i ptica. Oriks antilopa, kob antilopa, crni gnu, nilski krokodil ili bradavičasta svinja su samo neke od prepariranih životinja koje možete videti.

Park Dinosville

Najveći deo parka zauzima jedinstvena postavka dinosaurusa u njihovim živim oblicima i autentičnom okruženju. U parku se nalazi preko 25 replika različitih vrsta dinosaurusa, od kojih je najveća replika Diplodokusa visoka 11, a dugačka 20 metara.

Najpoznatiji i najatraktivniji dinosaurus, naročito za najmlađe, je Tiranosaurus. Tiranosaurus je bio jedan od najvećih kopnenih mesojeda naše Planete. Imao je veoma veliku lobanju dužine 1.5 m i ogromne i jake vilice snabdevene sa preko 60 zuba od kojih su najveći dostizali i do 20 cm. Ugriz odraslog tiranosaurua bio je 10 puta jači od ugriza aligatora. Prema načinu kretanja bio je dvonožac. Zadnje noge su mu bile masivne i sa jakim kandžama. Kada bi se prilikom borbe izdigao na zadnje noge, mogao je dostići visinu i do 6 metara. Prednje noge su bile izrazito kratke svega oko 50 cm. Na prednjim nogama su bile i dve kandže koje su služile za hvatanje plena ili za oslanjanje. Rep snažan i dugačak, delovao je kao protivteža nesrazmerno velikoj glavi i ogromnom telu. Za vreme aktivnog lova potpomagao se kandžama hvatajući krupne dinosauruse biljojede. 

Izložba „Vulkan”

Izložba „Vulkan” je smeštena u parku Prirodnjačkog centra u modelu ”pravog” vulkana visine oko 10 metara. U unutrašnjosti ovog vulkana smeštena je jedinstvena izložba na temu vulkanologije, koja posetiocima pruža odgovore na pitanja: Šta su vulkani?; Gde se oni nalaze?; Koja je njihova uloga na Zemlji?; Kakvi sve vulkani postoje?; Da li je bilo vulkana u Srbiji? Veći deo ove izložbe čini i zbirka stena vulkanskog porekla, kako iz naše zemlje tako i iz različitih krajeva sveta. Spoljašnost vulkana objašnjava njegovu građu i funkciju, kao i neke posebne fenomene svojstvene vulkanima - izazivanje ogromnih, razornih talasa cunamija. Posetioci će tako imati priliku da šetnjom kroz vulkan saznaju i nauče sve o njima, na interesantan i nesvakidašnji način.

Restoran

Obod parka sadrži kafe-restoran za predah i opuštanje. Ovde možete probati brojne specijalitete ili se osvežiti uz jedinstven pogled na ceo park.

Suvenirnica

Nalazi se u parku Prirodnjačkog centra i svojim izgledom pećine se uklapa u autentičnu atmosferu. Bogato je opremljena i svaki posetilac u njoj može naći poklon, igračku, ekciklopediju ili dragu uspomenu, kao i neki od proizvoda iz domaće radinosti.

Galerija

Go to top of page